Visoke kamate na štednju, po pravilu, indikator su problema u banci. To znači da je jasno da je u Crnoj Gori u posljednjih godinu-dvije u svakom momentu makar jedna banka imala probleme ili nedostatak novca koji je pokušala da nadomjesti privlačenjem štednje građana po visokim kamatama, koje su se kretale do blizu devet odsto. Ranije je to radila Prva banka, potom CKB, a sada Hypo Alpe Adria koja je ponudila kamatu na štednju ili pasivu do osam odsto. Za sada je teško sa sigurnošću odgovoriti na pitanje da li je u Crnoj Gori uskoro moguć osjetniji pad kamatnih stopa na kredite. U ovoj situaciji realnije je zadržavanje postojećih kamata na kredite, uz pokušaj obaranja onih na štednju. Bankari ne kriju da banke koje nude visoku pasivnu kamatu imaju problema sa likvidnošću i pokušavaju da ih premoste visokom kamatom na štednju.
Visoke kamate na štednju, po pravilu, indikator su problema u banci. To znači da je jasno da je u Crnoj Gori u posljednjih godinu-dvije u svakom momentu makar jedna banka imala probleme ili nedostatak novca koji je pokušala da nadomjesti privlačenjem štednje građana po visokim kamatama, koje su se kretale do blizu devet odsto.
Ranije je to radila Prva banka, potom CKB, a sada Hypo Alpe Adria koja je ponudila kamatu na štednju ili pasivu do osam odsto, piše Pobjeda.
Za sada je teško sa sigurnošću odgovoriti na pitanje da li je u Crnoj Gori uskoro moguć osjetniji pad kamatnih stopa na kredite.
"U ovoj situaciji realnije je zadržavanje postojećih kamata na kredite, uz pokušaj obaranja onih na štednju“, kažu bankari.
Bankari ne kriju da banke koje nude visoku pasivnu kamatu imaju problema sa likvidnošću i pokušavaju da ih premoste visokom kamatom na štednju.
Direkor sektora koordinacije poslovne mreže i marketinga NLB Montenegrobanke Srđan Radonjić kaže da je u narednom periodu realno očekivati da dođe do „klizanja" na pasivi, odnosno da padnu kamatne stope na depozite ili štednju građana i privrede.
On smatra daje, za razliku od pasivnih, realno zadržavanje aktivnih ili kamatnih stopa na kredite na sadašnjem nivou. Na to ukazuju svi elementi ili rizici u poslovanju koji su i dalje aktuelni.
Izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović smatra da bi, imajući u vidu trendove u svijetu i kod nas, realno bilo očekivati pad kamatnih stopa.
"Većina banka, među kojima su Hipotekarna, Podgorička banka Sosijete Zeneral, Erste oborile su pasivne, da bi otvorile prostor za pad kamata na kredite“, kaže Zaimović.
On naglašava da su klijenti počeli racionalnije da razmišljaju.
Glavni izvršni direktor Prve banke Crne Gore, koja je nekada prednjačila po visokoj kamati na štednju, Predrag Drecun kaže da u narednom periodu očekuje uravnoteženje kamata.
U crnogorskim bankama su najskuplji keš ili gotovinski krediti čija kamata se kreće do 14 ili 15 odsto godišnje. Neke banke su posljednjih dana oglasile da daju kredite za refinansiranje i. renoviranje, uz fiksnu kamatu 9,55 do pet godina, a preko pet godina 8,25 odsto plus tromjesečni euribor, s tim daje efektivna kamata 9,31 odsto. Druge banke reklamiraju kamatu na štednju do osam odsto...